Bazga (Sambucus nigra) jedna je od onih biljaka koje u proljeće najavljuju toplije dane ne samo svojim mirisom, već i raznolikim mogućnostima koje nudi. Iako njezin cvat traje kratko, njezina prisutnost u krajoliku i kuhinji ostavlja dugotrajan dojam.

Gdje raste i kakve uvjete voli?
Bazga najčešće raste uz rubove šuma, livada, uz seoske puteve i dvorišta – praktički posvuda gdje ima dovoljno svjetla i vlage. Voli sunčana do polusjenovita mjesta, a uspijeva u gotovo svakom tipu tla – od siromašnih šumskih do bogatih vrtnih. Prirodno je raširena diljem Europe i jugozapadne Azije.
Grm može narasti i do 6 metara visine, a širi se širokim, razgranatim krošnjama prepunim sitnih, bijelih i intenzivno mirisnih cvjetova koji se pojavljuju krajem svibnja i početkom lipnja.
Cvjetovi: mirisna delicija
Cvjetovi bazge su sitni, kremasto bijeli, skupljeni u velike, ravne cvatove promjera i do 20 cm. Imaju vrlo karakterističan, sladak miris koji se osjeti i prije nego je primijetiš.

Bazgini cvjetovi nisu samo lijepi – oni su prava mala riznica okusa i koristi. Evo što se sve može od njih napraviti:
Sirup ili sok od bazge
Jedan od najpoznatijih i najomiljenijih načina korištenja. Osim što osvježava, poznat je i po blagim protuupalnim svojstvima.
Čaj od sušenih cvjetova
Koristi se kod prehlada i grlobolje, djeluje kao blag diuretik i pomaže kod iskašljavanja.
Pohani cvjetovi
Prava sezonska poslastica – cvjetovi se umaču u lagano tijesto i kratko prže. Aromatični i neobični zalogaj!
Dodatak kolačima i marmeladama
Bazga može dati laganu, cvjetnu notu voćnim slasticama, osobito u kombinaciji s jagodama ili limunom.
Male napomene:
Berite cvjetove daleko od prometnica i zagađenih područja. Najbolje ih je brati ujutro, po suhom i sunčanom vremenu, kad su najmirisniji.
A bobice?
Nakon cvatnje, bazga razvija sitne, tamnoljubičaste bobice koje dozrijevaju krajem ljeta, najčešće u kolovozu i rujnu.
Važno: Sirove bobice nisu jestive i mogu izazvati mučninu ili probavne smetnje. Moraju se termički obraditi jer sadrže sambunigrin – spoj koji se kuhanjem razgrađuje.
Od bobica se mogu pripremiti:
- sirup od bobica – jača imunitet, posebno u sezoni gripe
- džem ili pekmez – bogat, tamni okus često se kombinira s jabukom ili limunom
- likeri i vino – popularni u nekim dijelovima Europe
- čaj od sušenih bobica – koristan kod viroza

Sadnja bazge
Bazgu je najbolje saditi u kasnu jesen (listopad–studeni) ili u rano proljeće (veljača–ožujak), dok je biljka još u mirovanju, a tlo dovoljno vlažno i pogodno za ukorjenjivanje.
Par savjeta za sadnju:
- Odaberi sunčano ili polusjenovito mjesto.
- Pripremi duboku jamu (barem 40×40 cm) jer bazga razvija snažan korijen.
- Dodaj kompost ili stajski gnoj u zemlju da obogatiš tlo.
- Dobro zalij nakon sadnje, i prvih nekoliko tjedana održavaj tlo vlažnim dok se biljka ne primi.
Ako sadiš sadnicu iz tegle, možeš je tehnički saditi i tijekom ljeta, ali tada trebaš paziti na redovito zalijevanje i izbjegavati ekstremne vrućine.
Bazga nije samo biljka, već iskustvo – miris, okus i tradicija objedinjeni u jednom grmu. Bilo da je doživljavaš kao ukras, ljekovitu biljku ili sezonsku inspiraciju u kuhinji, bazga s pravom nosi titulu omiljene biljke domaćih vrtova i prirodnih krajolika.