Velikani među biljkama: impresivna stabla svijeta

U svijetu prirode postoje stabla koja svojim godinama, veličinom ili pričom doslovno oduzimaju dah.

Ona su tihi svjedoci tisućljeća, preživjela su klimatske promjene, ratove i civilizacijske pomake.

U nastavku donosimo priče o nekima od najimpresivnijih stabala na Zemlji – od najstarijih živih organizama do prirodnih čuda koja su postala simboli svojih krajeva.


Najstariji svjedoci povijesti

Metuzalem (Kalifornija, SAD)

Ovaj bor (Pinus longaeva) iz Bijelih planina Kalifornije star je nevjerojatnih 4.856 godina. Najstarije je poznato pojedinačno (neklonalno) drvo na svijetu. Njegova dugovječnost djelomično se pripisuje surovim uvjetima i siromašnom tlu koji usporavaju starenje. Nazvano je po biblijskom Metuzalemu, simbolu dugovječnosti.


Pando (Utah, SAD)

Na prvi pogled šuma, zapravo – jedno biće. Pando je klonalna kolonija (Populus tremuloides) koja se prostire na više od 40 hektara, s oko 47.000 stabala povezanih istim korijenjem.

Staro je između 16.000 i 80.000 godina, što ga čini jednim od najstarijih živih organizama na Zemlji – i svakako najmasivnijim drvetom po težini.


Alerce Milenario / Veliki Djed (Čile)

U nacionalnom parku Alerce Costero raste Fitzroya cupressoides poznata kao Gran Abuelo. Nova istraživanja ukazuju da bi ovo drvo moglo biti starije od 5.000 godina, što ga stavlja u sam vrh liste najstarijih stabala planeta.


Old Tjikko (Švedska)

Smreka iz pokrajine Dalarna, stara 9.567 godina, dugo je smatrana najstarijim drvetom. Ipak, riječ je o klonalnom stablu koje regenerira svoje izdanke. Unatoč tome, Old Tjikko ostaje najstariji poznati živi primjerak svoje vrste (Picea abies).


Maslina iz Vouvesa (Kreta, Grčka)

Jedna od najstarijih maslina na svijetu, još uvijek daje plodove. Procjene starosti variraju od 2.000 do 4.000 godina.

Radi se o živom spomeniku mediteranske povijesti i kulture.


Abarkuhov čempres / Zoroastrijski Sarv (Iran)

Staro više od 4.000 godina, ovo drvo se smatra najstarijim živim organizmom Azije. Legenda kaže da ga je zasadio prorok Zaratustra.

Visoko je 25 metara, a opseg debla na visini grana iznosi čak 18 metara.


Veličanstveni po veličini

General Sherman (Kalifornija, SAD)

Divovska sekvoja iz Nacionalnog parka Sequoia u Kaliforniji. Najveće pojedinačno stablo na svijetu po volumenu – 1.487 m³.

Visoko je 83,8 metara, staro oko 2.300–2.700 godina.


Hyperion (Kalifornija, SAD)

Najviše živo drvo na svijetu – 116,07 metara. Riječ je o obalnom sekvoji (Sequoia sempervirens), starom između 600 i 800 godina. Nalazi se u nacionalnom parku Redwood, a ime je dobilo po titanu Hiperionu iz grčke mitologije.


Drvo Tule (Meksiko)

Stablo s najdebljim poznatim deblom na svijetu – opseg preko 36 metara.

Starost je procijenjena na više od 2.000 godina. Vrsta: Montezuma čempres (Taxodium mucronatum).


Drago Milenario (Tenerife, Španjolska)

Najveći i najstariji primjerak zmajevog drveta (Dracaena draco), simbol Tenerifa.

Starost se procjenjuje na oko 1.000 godina, iako je stvarna dob predmet rasprava.


Bengalska smokva (Kalkota, Indija)

Banjan, ili bengalska smokva (Ficus benghalensis), impresivno je drvo koje raste spuštanjem zračnog korijenja s grana prema tlu. Najveći poznati primjerak nalazi se u botaničkom vrtu u Indiji, star je preko 250 godina i pokriva površinu od 14.500 m² s oko 2900 korijena.


Neobična stabla sa zanimljivim pričama

Ombalantu Baobab (Namibija)

Baobab star oko 800 godina koji je kroz povijest služio kao kapelica, pošta, sklonište i dom. Visok je 28 metara, a opseg mu je 26,5 metara.

U šupljinu njegova debla može stati do 35 ljudi!


Sahabi Tree (Jordan)

Staro oko 1.500 godina, ovo stablo pistacija nalazi se na staroj trgovačkoj ruti između Meke i Damaska..

Prema predaji, ispod njega je mladi Muhamed pronašao zaklon, a redovnik Buhira navodno je u njemu tada prepoznao proroka.


Dud Dinoša (Crna Gora)

Ovaj dud iz sela Dinoša ima prirodnu “fontanu” – nakon obilnih kiša voda iz izvora pod zemljom izlazi iz debla!


Goshin (SAD)

Jedan od najpoznatijih primjeraka bonsaija. Bonsai šuma od 11 stabala koju je oblikovao majstor John Y. Naka.

Svako drvo simbolizira jedno od njegovih unučadi. Danas se čuva u Nacionalnom arboretumu SAD-a.


That Wānaka Tree (Novi Zeland)

Usamljena vrba koja raste iz jezera Wānaka, postala je ikona društvenih mreža.

Iako slučajno zasađena, danas je jedan od najfotografiranijih prizora Novog Zelanda.


Zaključak

Ova nevjerojatna stabla nadilaze svoju biološku funkciju – ona su čuvari prošlosti, inspiracija za sadašnjost i simboli otpornosti, povezanosti i prirodne mudrosti.

Svako od njih nosi priču dužu od ljudskog života, a neka i dužu od čitavih civilizacija.