Ako danas otvorimo društvene mreže, lako možemo steći dojam da se trendovi sobnih biljaka mijenjaju gotovo preko noći.
Prije nekoliko godina gotovo svaki interijer imao je monsteru. Zatim su došli variegirani filodendroni, rijetni anthuriumi i kolekcionarske alokazije. Istovremeno se u interijerima pojavljuju velike stablaste biljke, dok drugi traže jednostavne vrste koje mogu preživjeti u gotovo svakom stanu.
No biljni trendovi nisu nova pojava.
Biljke koje unosimo u svoje domove oduvijek su bile povezane s mnogo više čimbenika nego što se na prvi pogled čini. Na njih utječu arhitektura, ekonomija, dostupnost biljaka, tehnologija, društvene vrijednosti i način na koji zamišljamo vlastiti dom.
Povijest sobnih biljaka zato je istovremeno i povijest naših interijera.
Biljke su nekada bile luksuz
Danas je većinu sobnih biljaka moguće kupiti u vrtnom centru ili naručiti putem interneta. No tijekom 18. i 19. stoljeća tropske biljke bile su skupe, rijetke i teško dostupne.
Duga pomorska putovanja često su završavala propadanjem biljaka, a vrste koje bi stigle u Europu završavale su u privatnim staklenicima i zimskim vrtovima aristokracije. Posjedovanje egzotičnih biljaka nije bilo samo pitanje ukusa. Ono je predstavljalo bogatstvo, obrazovanje i pristup tadašnjim trgovačkim i znanstvenim mrežama.
Na određeni način biljke su funkcionirale kao statusni simboli.
Zanimljivo je da taj element nije potpuno nestao ni danas. Rijetki kultivari, variegirane biljke ili teško dostupne vrste ponekad postižu vrlo visoke cijene i ponovno stvaraju osjećaj ekskluzivnosti.
Zašto su paprati bile viktorijanska opsesija?
Sredinom 19. stoljeća u Velikoj Britaniji pojavljuje se fenomen poznat kao pteridomania ili „papratna groznica“. Pojam je 1855. godine skovao britanski pisac Charles Kingsley kako bi opisao gotovo opsesivno zanimanje za paprati koje je zahvatilo viktorijansko društvo.
Ljudi su skupljali paprati tijekom izleta u prirodu, gradili posebne staklene vitrine za njihov uzgoj i kupovali knjige posvećene njihovom prepoznavanju i njezi. Paprati su se pojavljivale na tapetama, porculanu, nakitu, tekstilu i drugim dekorativnim predmetima.
Zašto baš paprati?
Dijelom zato što je viktorijansko društvo bilo fascinirano prirodom i novim znanstvenim otkrićima. Botanika je postajala popularan hobi, a prikupljanje biljaka smatralo se obrazovanim i poželjnim interesom.
Istovremeno, razvoj takozvanih Wardianovih kutija — staklenih spremnika za uzgoj biljaka — omogućio je uspješniji transport i uzgoj osjetljivih vrsta. Paprati su se dobro prilagođavale takvim uvjetima, što je dodatno povećalo njihovu popularnost.
Pteridomanija je pokazala da biljke mogu postati mnogo više od ukrasa. One mogu postati dio kulture, mode i kolektivne fascinacije.
Ako danas određene biljke postaju viralne na društvenim mrežama, viktorijanske paprati možda su jedan od prvih primjera biljnog trenda koji je zahvatio čitavo društvo.
Domovi oblikuju naše biljke
Biljni trendovi često prate promjene u prostoru u kojem živimo.
Visoki građanski stanovi i viktorijanski saloni mogli su primiti velike palme i raskošne paprati. Poslijeratni stanovi tražili su otpornije vrste koje mogu podnijeti centralno grijanje, manje svjetla i povremeno zanemarivanje.
Juke, dracene i fikusi nisu postali popularni slučajno. Odgovarali su novom načinu života.
Sedamdesetih godina interijeri postaju topliji i opušteniji. Pojavljuju se drvo, makrame, zemljani tonovi i viseće biljke. Paprati, pothosi i zeleni ljiljani dobro se uklapaju u takve prostore.
Biljke se zato ne mijenjaju samo zbog mode. One se mijenjaju zajedno s našim domovima.
Zašto je monstera postala popularna baš tada?
Monstera zapravo nije nova biljka.
U europskim domovima prisutna je desetljećima, a mnogi je pamte i iz interijera druge polovice 20. stoljeća. Međutim, tek je posljednjih desetak godina postala gotovo globalni simbol sobnih biljaka.
Razlog nije samo sama biljka.
Veliki perforirani listovi dobro se fotografiraju. Silueta monstere lako se prepoznaje, čak i kada je stilizirana ili ilustrirana. Istovremeno se pojavljuje trend urbanih džungli, otvorenih prostora i svijetlih interijera u kojima veliki listovi dolaze do izražaja.
Monstera je zapravo savršeno odgovarala trenutku.
Možda je upravo zato postala posljednja biljka koja je uspjela obilježiti čitavo jedno razdoblje.
Internet je promijenio biljni svijet
Prije nekoliko desetljeća većina ljudi kupovala je biljke koje su bile dostupne u lokalnoj cvjećarnici ili rasadniku. Izbor je bio relativno ograničen, a informacije su se prenosile putem knjiga, časopisa ili savjeta prijatelja.
Danas je situacija potpuno drukčija.
Moguće je pratiti uzgajivače iz drugih zemalja, kupovati biljke putem interneta i sudjelovati u zajednicama koje okupljaju ljubitelje pojedinih rodova ili vrsta.
Biljni trendovi prvi su put postali globalni.
Biljka koja postane popularna u jednoj zemlji vrlo brzo može postati poželjna i na drugom kraju svijeta.
Zašto ljudi danas plaćaju stotine eura za biljku?
Posljednjih godina pojedini variegirani kultivari i rijetne vrste postižu vrlo visoke cijene.
Dio razloga leži u ograničenoj dostupnosti. Neke biljke rastu sporo, teško se razmnožavaju ili se na tržištu pojavljuju u malim količinama.
Ali cijena nije samo botaničko pitanje.
Rijetkost, ekskluzivnost i kolekcionarska vrijednost oduvijek su utjecale na ljudsko ponašanje. Biljke ponovno postaju predmeti želje, a pojedine vrste dobivaju gotovo kultni status.
Na određeni način, današnji kolekcionari rijetkih filodendrona i anthuriuma nisu toliko udaljeni od viktorijanskih kolekcionara egzotičnih biljaka.
Zašto je Instagram toliko promijenio biljke?
Društvene mreže možda su imale veći utjecaj na sobne biljke nego bilo koji časopis ili televizijska emisija prije njih.
Biljke koje se dobro fotografiraju postale su iznimno poželjne. Veliki listovi, neobične šare, variegacije i dramatične forme privlače pažnju i lako se dijele.
Biljke više nisu samo dio doma.
One postaju dio digitalnog identiteta.
Interijeri se fotografiraju, kolekcije se dijele, a biljke postaju vizualni jezik kojim ljudi izražavaju vlastiti stil.
Zašto danas više ne postoji jedna biljka desetljeća?
Paprati su obilježile viktorijansko razdoblje. Fikusi i dracene obilježili su velik dio druge polovice 20. stoljeća. Monstera je obilježila posljednje desetljeće.
Danas je situacija mnogo složenija.
Neki ljudi skupljaju hoye, drugi alokazije, treći rijetne anthuriume. Netko traži biljke koje će preživjeti u tamnom stanu, a netko želi jednu veliku biljku koja će oblikovati cijeli prostor.
Možda prvi put u povijesti ne postoji samo jedna biljka koja definira čitavo razdoblje.
Umjesto jednog trenda, danas postoji mnogo manjih biljnih svjetova.
Što naše biljke govore o nama?
Način na koji biramo biljke često govori o tome kako želimo živjeti.
Nekima su važne neobične forme i rijetke vrste. Drugi traže jednostavnost i otpornost. Netko biljke doživljava kao hobi, a netko kao način da u svakodnevni život unese malo prirode.
Biljke zato nikada nisu bile samo dekoracija.
One odražavaju naše domove, naše interese i naš odnos prema prirodi.
Možda se upravo zato biljni trendovi stalno mijenjaju. Oni se mijenjaju zajedno s nama.