Biljke „dišu“ i pročišćavaju zrak kroz niz prirodnih procesa koji se odvijaju u njihovim listovima, stabljikama i korijenu. Najvažniji među njima je fotosinteza. Tijekom fotosinteze biljke koriste sunčevu svjetlost kao izvor energije kako bi iz ugljikova dioksida iz zraka i vode iz tla stvorile šećere — vlastitu hranu. Taj se proces odvija u kloroplastima, sitnim organelama unutar biljnih stanica koje sadrže klorofil. Kao nusproizvod fotosinteze, biljke u atmosferu otpuštaju kisik, pa zapravo svojim rastom obogaćuju okoliš kisikom koji udišemo.
No, biljke ne fotosintetiziraju cijelo vrijeme — one i „dišu“ na način vrlo sličan životinjama. Tijekom staničnog disanja razgrađuju šećere koje su stvorile kako bi dobile energiju za rast, obnovu tkiva i sve ostale životne funkcije. U tom procesu koriste kisik, a oslobađaju ugljikov dioksid i vodu. Za razliku od fotosinteze, stanično disanje odvija se neprekidno, i danju i noću.
Razmjena plinova odvija se kroz sitne otvore na listovima koji se zovu stomate. Te mikroskopske „pore“ otvaraju se i zatvaraju zahvaljujući posebnim stanicama čuvaricama koje reagiraju na svjetlost, količinu vode i uvjete u okolišu. Kroz otvorene stomate biljka prima CO₂, a istovremeno oslobađa kisik i vodenu paru. Transpiracija, odnosno isparavanje vode preko listova, također igra važnu ulogu u regulaciji temperature biljke i povećanju vlažnosti zraka u prostoru.
Osim što proizvode kisik i reguliraju vlagu, biljke imaju sposobnost apsorbiranja određenih štetnih tvari iz zraka, posebno hlapivih organskih spojeva (VOC) koji se oslobađaju iz boja, plastike, namještaja ili deterdženata. Neke od tih tvari biljka usvaja kroz stomate, dok druge ulaze u tlo, gdje ih mikroorganizmi razgrađuju. Upravo zato se mnoge sobne biljke smatraju prirodnim pročišćivačima zraka — ne zato što filtriraju sve zagađivače, već zato što doprinose zdravijoj atmosferi i ugodnijem prostoru.
Biljke u interijeru tako ne samo da uljepšavaju dom već imaju i mjerljive koristi:
- povećavaju vlažnost,
- smanjuju CO₂ u prostorijama,
- poboljšavaju kvalitetu zraka i stvaraju prirodniji, zdraviji okoliš.
Iako ne mogu zamijeniti ventilaciju ili pročistače zraka, njihova prisutnost ima i fiziološke i psihološke prednosti, čineći životne i radne prostore ugodnijima.
Najbolji pročišćivači zraka: sobne biljke
Zlatni puzavac (Epipremnum aureum) — vrlo učinkovit u uklanjanju formaldehida.
Klorofitum / Pauk biljka (Chlorophytum comosum) — lako se održava i čisti zrak od formaldehida, ksilena i CO₂.
Spathiphyllum / Mirni ljiljan (Peace Lily) — uklanja benzen, formaldehid i druge toksine, a lijepo cvjeta.
Sanseverija (Sansevieria trifasciata) — vrlo otporna biljka, „diše“ i noću, uklanja formaldehid i druge zagađivače.
Areka palma (Dypsis lutescens) — djeluje kao prirodni ovlaživač zraka i filtrira toluen i ksilen.
Engleski bršljan (Hedera helix) — uklanja formaldehid i druge štetne plinove.
Dracaena marginata (Šarena dracena) — učinkovita u uklanjanju benzena, formaldehida i trikloroetilena.
Dracaena deremensis (Corn Plant) — također preporučena od NASA-e za pročišćavanje zraka.
Aglaonema modestum (Kineska vječna / Chinese Evergreen) — smanjuje razine formaldehida i benzena u zraku.
Fikus gumi / Ficus elastica — uklanja formaldehid, a listovi su veliki i učinkoviti.
Nephrolepis exaltata (Bostonska paprat) — klasična paprat koja pročišćava zrak i doprinosi vlazi.
Aloe vera — osim što ima ljekovita svojstva, također uklanja formaldehid i benzen.
Savjet
Prema istraživanju, nije dovoljna samo jedna biljka — da bi doista doprinijela čišćem zraku, dobro je imati više biljaka u prostoru.
Više o ovoj temi pisali smo i u Biljke koje čiste zrak: mit ili stvarnost?