Malo je biljaka koje su toliko duboko oblikovale ljudsku povijest kao kakao. Danas ga povezujemo s čokoladom, desertima i svakodnevnim užicima, no njegovo je putovanje započelo mnogo prije tvornica, bombonijera i čokoladnih pločica.
Za drevne civilizacije Srednje Amerike kakao nije bio slastica. Bio je sveta biljka, simbol moći, sredstvo plaćanja i dio religijskih obreda. Kasnije je postao luksuz europskih dvorova, važna trgovačka roba i temelj čitave industrije.
Priča o kakau zapravo je priča o trgovini, kolonijalizmu, religiji, ekonomiji i ljudskoj potrebi za užitkom.
Drvo bogova
Kakao potječe od vrste Theobroma cacao, malog tropskog stabla iz vlažnih šuma Srednje i Južne Amerike.
Njegov znanstveni naziv potječe od grčkih riječi:
- theos — bog
- broma — hrana
Doslovni prijevod glasi: „hrana bogova“.
Ime je u 18. stoljeću dao švedski prirodoslovac Carl Linnaeus, no ono vrlo dobro opisuje način na koji su kakao doživljavale i drevne civilizacije.
Kakao prije čokolade
Najstariji tragovi uporabe kakaa stari su više od 3500 godina. Pretpostavlja se da su ga prve koristile kulture na području današnjeg Meksika i Srednje Amerike.
Maje i Asteci kakao nisu konzumirali kao slatki napitak.
Zrna su se pržila, mljela i miješala s vodom, začinima, kukuruzom ili čilijem. Dobiveni napitak bio je gorak, pjenast i često začinjen.
Takvo piće imalo je:
- ritualnu ulogu
- društveni značaj
- religijsku vrijednost
Kakao se posluživao tijekom svečanosti, vjenčanja i važnih društvenih događaja.
Zrna koja su vrijedila kao novac
Jedna od najzanimljivijih činjenica o kakau jest da su njegova zrna služila kao valuta.
Povijesni zapisi pokazuju da su Asteci njima plaćali robu i usluge. Za određeni broj zrna moglo se kupiti hranu, odjeću, alat, životinje.
Kakao je tako postao jedna od rijetkih biljaka koja je istovremeno bila:
- hrana
- ritualni predmet
- sredstvo plaćanja
Njegova vrijednost bila je toliko velika da postoje i zapisi o krivotvorenim zrncima izrađenima od gline.
Dolazak u Europu
Nakon dolaska Španjolaca u Ameriku tijekom 16. stoljeća kakao dolazi u Europu.
Europski okus razlikovao se od srednjoameričkog pa se gorkom napitku počinju dodavati šećer, cimet, vanilija ili med.
Kakao ubrzo postaje luksuz rezerviran za aristokraciju i kraljevske dvorove.
Španjolska je dugo pokušavala zadržati monopol nad trgovinom kakaom, no biljka se postupno širi i u druge europske zemlje.
Od luksuza do industrije
Velika promjena dolazi tijekom 19. stoljeća.
Razvoj industrijske proizvodnje omogućio je:
- odvajanje kakao maslaca
- proizvodnju kakao praha
- stvaranje čvrste čokolade
Čokolada polako prestaje biti luksuz i postaje dostupna široj populaciji.
Nastaju prve velike tvornice, a čokolada se od rijetkog napitka pretvara u jedan od najpopularnijih prehrambenih proizvoda na svijetu.
Kako zapravo raste kakao?
Mnogi ljudi nikada nisu vidjeli stablo kakaa.
Riječ je o relativno malom stablu koje raste u tropskim šumama i ne voli izravno sunce. U prirodi često raste u sjeni većih stabala.
Posebno je zanimljivo što:
- cvjetovi rastu izravno iz debla i grana
- plodovi također rastu iz debla
- jedno stablo može imati cvjetove i plodove istovremeno
Ovaj fenomen naziva se kauliflorija i javlja se kod relativno malog broja biljnih vrsta.
Plodovi kakaa mogu biti žuti, crveni, narančasti ili ljubičasti, a unutar njih nalazi se nekoliko desetaka sjemenki koje poznajemo kao zrna kakaa.
Sitni oprašivači velikog značaja
Cvjetovi kakaa vrlo su mali i ne mogu ih oprašivati pčele koje povezujemo s većinom biljaka.
Njihovi najvažniji oprašivači su sitne mušice koje žive u vlažnom šumskom okolišu.
To znači da proizvodnja kakaa ovisi o vrlo osjetljivim ekosustavima. Promjene klime, gubitak staništa i smanjenje bioraznolikosti mogu utjecati na oprašivanje i prinose.
Tamna strana čokolade
Priča o kakau nije samo priča o užitku.
Velika svjetska potražnja za čokoladom tijekom posljednjih desetljeća otvorila je i brojna pitanja:
- krčenje šuma
- gubitak staništa
- nestabilne cijene
- siromaštvo proizvođača
- dječji rad u pojedinim regijama
Najveći dio svjetske proizvodnje danas dolazi iz zapadne Afrike, gdje milijuni ljudi ovise o uzgoju kakaa.
Sve više proizvođača i potrošača zato se okreće održivijim oblicima proizvodnje i certifikatima koji pokušavaju osigurati pravednije uvjete rada.
Biljka koju gotovo svi poznajemo, a rijetko tko prepoznaje
Većina ljudi svakodnevno konzumira proizvode od kakaa, a da nikada nije vidjela njegovo stablo.
Možda upravo zato kakao toliko dobro pripada serijalu Biljke koje su promijenile svijet. Malo je biljaka koje su istovremeno bile:
- sveta biljka
- sredstvo plaćanja
- luksuzni proizvod
- industrijska sirovina
- globalna namirnica
Od tropskih šuma Srednje Amerike do milijardi čokolada koje se svake godine proizvedu diljem svijeta, kakao je prošao put kakav je uspjelo prijeći tek nekoliko biljaka u ljudskoj povijesti.